CITOLOGIJA I HPV TESTIRANJE U OTKRIVANJU INTRAEPITELNIH PROMJENA VRATA MATERNIC E VISOKOG STUPNJA

4 / 100

Ana Barišić, Danijela Jurić, Sanda Rajhvajn, Lada Škopljanac Mačina, Ivana Šamija Projić, Iris Fabijanić, Marija Macan, Damir Babić, Vesna Mahovlić

Ključne riječi: Papanicolaou test; humani papilomavirus; cervikalna intraepitelna neoplazija; probir na karcinom cerviksa

SAŽETAK. Citološki probir ranog otkrivanja raka vrata maternice značajno je smanjio morbiditet i mortalitet od ove bolesti zadnjih pedesetak godina širom svijeta, a naročito u razvijenim zemljama koje već desetljećima provode sustavni nacionalni probir i imaju dostupne nacionalne baze podataka prethodnih citoloških, kolposkopskih, mikrobioloških i patohistoloških nalaza. Najvažniji cilj probira je otkrivanje rizične populacije prije nastanka invazivne bolesti kako bi
liječenje bilo što manje invazivno. To je posebno važno zbog činjenice da često obolijevaju žene reproduktivne dobi koje još planiraju trudnoću. Boljim razumijevanjem karcinogeneze i uloge infekcije humanim papilomavirusom visokog rizika (hrHPV) razvijeni su komercijalni testovi za otkrivanje ove infekcije i prije razvoja epitelnih promjena. Time je dodatno omogućeno produljenje vremenskog intervala probira. Hrvatski nacionalni program ranog citološkog otkrivanja raka vrata maternice pokrenut je nakon višedesetljetnih priprema krajem 2012., ali se zbog određenih nedostataka trenutno revidira. Trenutni prijedlog pilot programa predviđa citološki probir žena dobne skupine 20 do 29 godina, kotestiranje citologijom i hrHPV testa žena od 30 do 34 godine te primarno hrHPV testiranje žena od 35 do 65 godina. Cilj ovog rada je doprinijeti izboru najbolje opcije za rani probir raka vrata maternice u Hrvatskoj.
Materijali i metode. U ovom retrospektivnom istraživanju analizirali smo dostupne podatke iz bolničkog informatičkog sustava (BIS) za žene kojima je tijekom 2016. godine u našem patohistološkom laboratoriju rađena analiza promjena vrata maternice. Izdvojene su 143 žene s patohistološkom dijagnozom intraepitelne promjene vrata maternice visokog stupnja (eng. HSIL) i dostupnim prethodnim nalazima citologije i hrHPV testiranja. Rezultati. Prosječna dob žena bila je 36,5 godina s rasponom od 18 do 85 godina. Citološki nalaz predvidio je cervikalnu intraepitelnu neoplaziju CIN2 kod 69% (9/13) te CIN3 kod 70% (79/113) histoloških dijagnoza CIN2 i CIN3. U vremenskom razdoblju do godinu dana prije biopsije, citološki nalaz je bio abnormalan kod 99,3% (142/143) žena, u 12% (17/143) slučajeva atipične stanice skvamoznog epitela neodređenog značenja (eng. ASC-US) ili skvamozna intraepitelna neoplazija niskog stupnja (eng, LSIL) te u 87% (125/143) slučajeva skvamozna intraepitelna neoplazija visokog stupnja (eng. HSIL) ili atipične stanice skvamoznog epitela – ne može se iskljičiti HSIL (ASC-H). U vremenskom razdoblju od jedne do tri godine prije biopsije citološki nalaz je bio abnormalan kod 85% (33/39) žena, u 18% (7/39)
slučajeva atipične stanice skvamoznog epitela neodređenog značenja (eng. ASC-US) ili skvamozna intraepitelna neoplazija niskog stupnja (eng, LSIL) te u 67% (26/39) slučajeva skvamozna intraepitelna neoplazija visokog stupnja (eng. HSIL) ili atipične stanice skvamoznog epitela – ne može se isključiti HSIL (ASC-H). U vremenskom razdoblju od tri do pet godina prije biopsije citološki nalaz je bio abnormalan kod 59% (17/29) žena, u 24% (7/29) slučajeva atipične stanice skvamoznog epitela neodređenog značenja (eng. ASC-US) ili skvamozna intraepitelna neoplazija niskog stupnja (eng, LSIL) te u 35% (10/29) slučajeva skvamozna intraepitelna neoplazija visokog stupnja (eng. HSIL) ili atipične stanice skvamoznog epitela – ne može se isključiti HSIL (ASC-H). hrHPV test rađen unutar tri godine od biopsije bio je abnormalan u 80% (115/143) slučajeva. Prema dobnim skupinama hrHPV test je bio negativan u grupi 20 do 29 godina
u 13% (5/39) slučajeva, u grupi 30 do 34 godina u 21% (7/33) te u grupi 35 do 65 godina u 22% (15/68). Zaključak. Citologija je prepoznata kao dobra metoda probira raka vrata maternice posebno u Hrvatskoj gdje je ta grana medicine vrlo razvijena. Prikazani rezultati potvrđuju pouzdanost i dijagnostičku točnost ove metode. Prije prijelaza na primarni hrHPV probir trebalo bi napraviti dobro defi niranu pilot studiju koja uključuje kotestiranje. Pažljivo treba razmotriti koja metoda hrHPV tipizacije bi se uključila u primarni probir, jer različite metode u različitim sredinama nemaju iste rezultate. hrHPV negativni slučajevi HSIL-a kao i invazivnog karcinoma vrata maternice opisani su u brojnim radovima u literaturi, a najčešće se objašnjavaju kao: neadekvatno uzet uzorak za tipizaciju, malen broj čestica virusa u uzorku, onečišćenje uzorka tvarima koje ometaju analizu kao i malom broju zaista hrHPV negativnih slučajeva. Najvažniji cilj organiziranog nacionalnog probira je uključivanje što više žena u takav program. Da bi se to postiglo važno je uspostaviti nacionalnu bazu podataka koja uključuje citološke nalaze, rezultate hrHPV tipizacije uključujući točno korištenu metodu, kolposkopske te patohistološke nalaze.