UČESTALOST, RIZIČNI ČIMBENICI I ISHODI TRUDNOĆA KOMPLICIRANIH GESTACIJSKIM DIJABETESOM U HRVATSKOJ – NACIONALNA STUDIJA

2 / 100

Katja Vince,Tamara Poljičanin,Petra Kejla, Urelija Rodin,Ratko Matijević

Klinička bolnica Merkur, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ključne riječi: gestacijski dijabetes, prevalencija, trudnoća, rizični čimbenici, epidemiologija, pretilost

SAŽETAK. Gestacijski dijabetes važan je izazov u suvremenom porodništvu i najčešći metabolički poremećaj u trudnoći koji zahvaća jednu od sedam trudnoća diljem svijeta. Prevalencija ove bolesti se značajno razlikuje između promatranih populacija jer ovisi o brojnim čimbenicima poput dobi i prehrambenih navika trudnica, rase te vrsti metoda probira i dijagnostičkih kriterija koji se koriste za dijagnozu same bolesti. Prema suvremenim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije i Hrvatskog društva za ginekologiju i porodništvo dijagnoza gestacijskog dijabetesa postavlja se ako vrijednost glukoze u krvi bilo kad u trudnoći iznosi: natašte 5,1–6,9 mmol/L ili kod testa opterećenja 75g glukozom (OGTT test): natašte 5,1–6,9 mmol/L, nakon 1 sat ≥10.0 mmol/L ili nakon 2 sata 8,5–11,0 mmol/L. Cilj. Ovim istraživanjem željeli smo utvrditi učestalost gestacijskog dijabetesa u Hrvatskoj, glavne rizične čimbenike i ishode trudnoća povezanih s gestacijskim dijabetesom u Hrvatskoj. Metode. Provedeno je presječno istraživanje pomoću podataka iz prijava porođaja sakupljenih u 2014. godini u Hrvatskoj. Prijava porođaja je propisano zdravstveno-statističko istraživanje kojeg ispunjava zdravstveno osoblje pri porođaju svakog djeteta, provodi ga Hrvatski zavod za javno zdravstvo te služi za nadzor i praćenje perinatalne skrbi i perinatalnog zdravlja u Republici Hrvatskoj. U istraživanje su bile uključene sve trudnice koje su rodile u 2014. godini u Hrvatskoj, isključivši one koje boluju od šećerne bolesti tipa 1 ili 2. Za statističku analizu korišten je program Statistica ver. 12.0 te je statistički značajnom smatrana vrijednost empirijske razine značajnosti p<0,05. Rezultati. Od 39132 žene koje su rodile u 2014. godini 1869 je imalo gestacijski dijabetes, što čini prevalenciju gestacijskog dijabetesa 4,67%. Žene s gestacijskim dijabetesom bile su starije naspram žena koje nisu imale gestacijski dijabetes, bile su češće pretile prije trudnoće, ali su dobile manje kilograma tijekom trudnoće (svi p < 0,001). Početak porođaja kod žena s gestacijskim dijabetesom bio je rjeđe spontani i češće induciran. Također, žene s gestacijskim dijabetesom imale su značajno manju incidenciju dovršetka porođaja vaginalnim putem i popratno veću incidenciju dovršetka porođaja carskim rezom naspram žena koje nisu imale gestacijski dijabetes (svi p <0,001). Žene s gestacijskim dijabetesom rađale su djecu veće tjelesne težine, dok druge neonatalne komplikacije nisu bile učestalije kod novorođenčadi žena s gestacijskim dijabetesom u usporedbi s novorođenčadi žena koje nisu imale gestacijski dijabetes. Zaključak. Prevalencija gestacijskog dijabetesa u Hrvatskoj temeljem prijava poroda je 4,67% te je gestacijski dijabetes u trudnoći povezan s važnim rizičnim čimbenicima i nepoželjnim perinatalnim ishodima. Smatramo da su ovi podatci temelj i prvi korak za primjereni probir, praćenje i liječenje trudnoća kompliciranih gestacijskim dijabetesom. Zbog kratkoročnih i dugoročnih posljedica koje ovo stanje ima na zdravlje djeteta i majke (prvenstveno povećan rizik razvoj dijabetesa kasnije tijekom života), važno je osvjestiti javnozdravstveni značaj gestacijskog dijabetesa te u rješavanje i razgovor oko ovog problema uključiti širu medicinsku javnost.